Friday 11 November 2011

AMATEKA AMWE NA MWE YA NYARUKUNDO NIBITEKEREZO BYE KUBANYAMURENGE BARI MUMAHANGA NA KAZOZA KABO( Uko bibona n’inama abajyira)




Ikiganiro Imurenge.com yagiranye na Rose Mapendo Nyarukundo kubijanye n'ahazoza h'Umunyamurenge.
Yanditswe ku minsi 11 / 0111 /2011 - 5:13:28 Mwanditsi mukuru Manzi Bonny
Rose atanga ijambo k'umunsi mukuru w'impunzi muri Washington, D.C. (White House)
Ifoto:
Muri iki gihe Abanyamurenge bamaze kugwira mu mahanga ari benshi cane kubera intambara z'urudaca mu gihugu cabo ca Congo, ikibazo gikomeza kugaruka kenshi n'ikijanye n'ahazoza habo. Tuvuze ahazoza habo tuba dushatse kuvuga umuco, umutekano, iterambere, n'ibindi byinshi umuntu wese yatekereza. Kubera iyi mpamvu ndetse bibaka biri no mu nshingano za Umusanzu.blogspot.com, tugenda tuganiriza abantu batandukanye ku bijanye n'ahazoza h'Umunyamurenge muri Congo ndetse no mu mahanga.

Mu minsi ishize Imurenge.com yagiranye ikiganiro kirambuye na Rose Mapendo Nyarukundo. Nyuma y’iki kiganiro, twateguye inkuru zibiri. Iyi n’inkuru ya mbere, iya kabiri izashirwa ku rubuga mu minsi iri mbere. Nyarukundo n'umumama w'Umunyamurenge utuye muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika. Amaze kugera kuri byinshi cane mu rwego rw'isi. Mu byo yagezeho harimo firime yakinye yitwa “Pushing the Elephant” [iyi firime irakunzwe cane hirya no hino kw'isi; yabaye kandi iya mbere muri mwaka w‘2009 mu muryango w’abibumbye wita ku mpunzi. Bityo yegukana igihembo ciswe Humanitarian of the Year Award]. Nyarukundo yabaye impunzi ya mbere mu mateka y'isi gutanga ijambo mu gikorwa c’umuryango w’abibumbye wita ku mpunzi (UNHCR) citwa the Annual Tripartite Consultations on Resettlement i Geneve mu  gihuru c’u Busuwise.Nyarukundo kandi yamenyekanye cane mw'ishirahamwe Mapendo International. Iri shiramwe, ubu risigaye ryitwa Refugee Point, rishinzwe kwita ku mpunzi hirya no hino kw'isi. Ubu Nyarukundo n'umwe mu bakuriye umuryango  yatangije witwa Mapendo Horizons.


Rose Nyarukundo avuga ijambo umunsi yakiraga igihembo firime Pushing the Elephant yari yatsindiye mu mwaka w'2009 (Humanitarian of the Year Award). 

Mu kiganiro twagiranye nawe ku murongo wa telephone, twamubajije ibibazo byinshi.

Dore amwe mu magambo yavuze mu kiganiro:

- Ku bijanye n'Abanyamurenge muri rusange: Yavuze ko kuva kera kose Abanyamurenge barangwaga n'urukundo muri bo ariko ngo ubu bamwe rwabashizemo. Yavuze kandi ko ahatari umuco nta bgoko buba buhari. Yakomeje avuga ko umuco w'Abanyamurenge urangwa no kwibgirana. Umushitsi iyo yazindukaga, ntiyitwazaga ihamba kubera ko yafunguzaga mu muhana agezemo wose. Umushitsi yarishimirwaga cane iyo yabaga yatashe mu nzu y'umuntu. Ba nyiri rugo bamwakiraga ibyo yikoreye, bakamubikira inkoni, ndetse bakamufungurira. Yagarutse ku bijanye no kugaba inka. 

Abanyamurenge bagabiranaga inka. Gushima nawo n'ikintu kimwe mubigize umuco w'Abanyamurenge. Iyo umuntu yagabirwaga inka, buri gihe yirahiraga uwamugabiye. Iki n'ikimenyetso co gushima.

Umuco w'Abanyamurenge kandi urangwa no gutabarana. Iyo habaga hapfuye umuntu, abaturanyi baratabaraga. Umuco wa Kinyamurenge kandi warangwaga no kudahemuka. Abanyamurenge bari inyangamugayo. Ariko ubu ibintu byarahindutse; umuco waratakaye, ahubgo abantu bagenda batoragura iy'abandi aho bageze hose.

- Kubijanye n'iterambere no gukunda igihugu: Abantu bakagombye kugira ibitekerezo byo kwiteza imbere. Nta gihugu kidakizwa na banyiraco. Kubera ko batazi iyo bavuka, Abirabura b'Abanyamerika bahora bifuza kumenya ibihugu bakomokamo bifashishije ubuhanga bugezweho bgo gupima ico bita DNA. Abanyamurenge batuye mu mahanga bakwiriye gukomeza umuco wabo aho bari hose.

UBUTWARI BWA MARTIN LUTHER KING DUSHOBORA KUBWIGIRAHO


UBUTWARI BWA MARTIN LUTHER KING DUSHOBORA KUBWIGIRAHO

Ubutwari bga Dr. Martin Luther King, Jr. ntibugereranywa.
Yanditswe ku minsi 10 / 11/2011 - 6:00:42 Mwabigejejweho na Manzi Bonny umwanditsi mukuru w’Umusanzu.blogspot.com
Dr. Martin Luther King, Jr.
Ifoto:iyi ni ifoto ye

Nkunko iyi nkuru yakorewe ubushakashatsi kuma site atandukanye nk’ IMURENGE.COM,WICKMWDIA.COM … Ikinyamakuru UMUSANZU.COM yifuje kubagezaho amateka yuyu mugabo wabaye intwari mubirabura bohambere

 Dr. Martin Luther King, Jr. yavutse ku minsi 15, mu kwezi kwa mbere, 1929, avukira mu muji wa Atlanta, muri Georgia, Leta Zunze Ubumwe za Amerika. Yari umwana w'umupasiteri w'kanisa ryitwa Ebenezer Baptist Church muri Atlanta. Ise yitwaga Michael Luther King, nyina akitwa Alberta King. Martin Luther yasengewe kuba umwungeri w'iri kanisa i Montgomery, Atlanta mu mwaka w'1947. Yaje kuba umwungeri nyiri zina mu mwaka w'1954. Guhera mu mwaka w'1955 kugeza mu mwaka w'1956, yayoboye abirabura bagenzi be kurwanya akarengane kabakorerwaga, cane cane bashirwaga iruhande bakangirwa kugendera mu ma bisi (bus) ya leta. Tubibutse ko muri iki gihe, Abirabura bari bafashwe nabi cane n'abagenzi babo b'Abazungu. Ibi bikorwa byo gushakira Abirabura bo muri Amerika ubgigenge yabitangiriye mu maj'epfo ya Leta Zunze Ubumwe za Amerika ariko aza kubikomereza muri Amerika yose.

Nubgo yafunzwe incuro nyinshi azira ubu butwari, mu mwaka w'1963 yaramenyekanye cane mu rwego rw'isi yose. Muri uyu mwaka nyine yaje kuyobora imyigaragambyo yabereye i Washington, D.C., aho yitabiriwe n'abantu barenga ibihumbu 200. Mu mwaka w'1964, yahawe igihembo c'amahoro citiriwe Nobel (Nobel Peace Prize). Burya ngo intwari ntirama, ku minsi 4 y'ukwezi kwa kane, 1968, Dr. Martin Luther King, Jr. yararashwe aricwa ubgo yari ahagaze imbere y'ihoteri yitwa Lorraine, mu muji wa Memphis, Tennessee. Kubera ubutwari bge, Leta ya Amerika yashizeho urwibutsi rwo kumwibuka buri mwaka mu kwezi kwa mbere.

Dore muri make ubuzima bge:
Muri 1929: Martin Luther King, Jr. nibgo yavutse.
Muri 1944: Yarangije amasomo yo hejuru afite imyaka 15.
Muri 1948: Yarangije kaminuza afite imyaka 19, aho yize ibijanye n'imibereho y'abantu n'ingo muri Morehouse College.
Muri 1951: Yize kandi ahabga diporome ya teologi (theology) mu muji wa Chester, i Pennsylvania.
Muri 1953: Yashakanye n'uwitwa Coretta Scott babyarana abana bane.
Muri 1954: Yabaye umwungeri w'ikanisa ryitwa Dexter Avenue Baptist Church i Montgomery, muri Atlanta.
Muri 1955: Yafashe diporome yo mu rwego rwa Ph.D mu bijanye na teologi muri kaminuza y'i Boston.
Muri uyu mwaka kandi nibgo yatangiye kurwanya akarengane kakorerwaga Abirabura muri Amerika afite imyaka 26 gusa. Maze aramenyekana muri Amerika yose.
Muri 1956: Inzu yiwe yararashwe. Urukiko rukuru rwa Amerika rwatangiye kwiga ikibazo Dr. Martin Luther King, Jr. yarwanyaga (kwangirwa kw'Abirabura kugendera mu ma bisi ya Leta).
Muri 1957: King yafashije mw'ishingwa rya konferanse bise Southern Christian Leadership Conference.
Muri 1958: Yanditse igitabo yise Stride Toward Freedom (bisobanurwa ngo kugenda urugenzi rurerure ugana ku bgigenge). Iki gitabo kiravuga hejuru yo kwangirwa kw'Abirabura kugendera mu ma bisi ya Leta.
Muri 1959: Yasuye igihugu c'Ubuhinde aja kwiga ibijanye no kwigaragambya mu mahoro.
Muri 1960: Yafatikanyije na se umubyara ku mwanya w'ubupasiteri mw'ikanisa rya Ebenezer Baptist Church muri Atlanta.
Muri 1963: Yarafashwe arafungwa azira kurwanya akarengane k'Abirabura. Yafungiwe ahitwa i Birmingham, muri Alabama. Ari mu buroko, yanditse urwandiko yise Letter From Birmingham City Jail (urwandiko ruvuye mu buroko bga Birmingham). Uru rwandiko yarwanditse avuga ko abantu bafite uburenganzira bgo kurwanya akarengane no gukoresha amateko nabi kuri bamwe. Muri uyu mwaka kandi nibgo yatanze diskuru yakunzwe cane yitwa I Have a Dream (mfite inzozi).
Muri 1964: Yanditse igitabo yise Why We Can't Wait (impamvu tudashobora gutegereza). Kongere (congress) ya Amerika yemeje ikurwaho ry'akarengane mu masomo no mu tuzi. King yahawe igihembo c'amahoro zitiriwe Nobel (Nobel Peace Prize).
Muri 1965: King n'ishirahamwe twavuze haruguru yatangije ryiswe Southern Christian Leadership Conference bishize hamwe maze bakora indi myigaragambyo yari igamije guha abantu bose uburenganzira bgo gutora. Kongere ya Amerika kandi yatambukije itegeko ryemerera Abirabura gutora.
Muri 1966: King yatangiye nonoho kurwanya akarengane gashingiye k'ubutunzi. Southern Christian Leadership Conference yokomeje ibikorwa byayo mu maja ruguru ya Amerika. Muri Chicago bahafungura ibiro byabo. Batangira kurwanya akarengane mu bijanye no guhabga amazu ndetse n'utuzi.
Muri 1967: King atangiza gahunda yo kurwanya ubukene asaba ko ubutunzi bgagaburwa bukagera no ku Birabura b'abakene. Yasohoye igitabo yise Where Do We Go from Here: Chaos or Community? (ko turaja hehe: imiyoborere mibi cangwa kuba umwe?)
Muri 1968: Yararashwe aricwa ahitwa i Memphis muri Tenessee. Nyuma y'urupfu rwe, habaye kwigaragambya mu bayoboke be mu miji irenga 100 ya Amerika.


DEBOUT CONGOLAIS NINDIRIMBO KI?


DEBOUT CONGOLAIS NINDIRIMBO KI?

Debout Congolais: Indirimbo yubahiriza igihugu ca Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo. Yimenye umenye n’amateka yayo.
Yanditswe ku minsi 10 / 04 /2011 - 07:10 A.M byanditswe na MANZI BOONY( Kampla)
Patrice Emery Lumumba waharaniye ubgigenge bga Congo Kinshasa.
Ifoto:
 Debout Congolais (Muhaguruke Bakongomani) n’umutwe w’indirimbo yubahiriza igihugu ca Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo. Mu rwego rwo gukumbuza no kwibutsa Abakongomani, cane cane abatuye mu mahanga, dore ko bamwe muri bo ariyo bavukiye, Umusanzu.blogspot.com yanyarukiye  mu mateka y’igihigu ca Congo ihasanga iy’indirimbo. Tubibutse ko iy’indirimbo yaririmbge mu rurimi rw’amahanga, igifaransa.

Umuntu agenzuye neza yasanga abaturage bavuga igifaransa muri Congo aribo bake. Indimi zivugwa muri Congo ni nyinshi cane ariko usanga abize bahuzwa n’uru rurimi rw’igifaransa. Tubibutse yuko ururimi rw’igifaransa rukoreshwa muri Congo cangwa bitewe nuko abakoronije iki gihugu (Ababirigi) bavuga igifaransa. Iyi n’imwe mu mpamvu yatumye iyi ndirimbo ihimbga mu gifaransa. 

Igihugu ca Congo cahoze nta ndirimbo icubahiriza kigira. Amakuru dukesha urubuga La Conscience yemeza ko kuva kera kose muri Congo haririmbgaga indirimbo yubahiriza igihugu c’Ababirigi. Iyi ndirimbo ikaba yitwa La Brabanconne. Iyi ndirimbo yaririmbgaga cane ku minsi 30 y’ukwezi kwa gatandatu, 1960; ababyibuka neza uyu munsi wararirimbgaga cane ku ngoma ya Perezida Mobutu, aho bagiraga bati: “Le 30 Juin bandeko biso tozui lipanda tomoni pasi bandeko na pilitique iyo.” Aha bashakaga kuvuga ku miyoborere mibi y’Abakoroni, bavuga ko kuri umunsi aribgo Congo yikukiraga. La conscience ikomeza ivuga ko kuri uyu munsi, ubgo Roi Baudouin yasomaga disikuru ye ya nyuma yaheshaga igihugu ca Congo ubgigenge, aribgo haririmbge ubga nyuma La Brabanconne. Kuri uyu munsi kandi nibgo ingunga n’ingoma (fanfares) za gisirikare zacuranze ubga mbere indirimbo yubahiriza igihugu ca Congo cari kimaze kuvuka ciyonkoye ku ngoma y’Abakoroni.    

Andi makuru makuru dukesha urubuga Wikipedia yemeza ko Debout Congolais yahagaritswe kuririmbga ubgo igihugu cahindurwaga izina kikitwa Zaire. Ico gihe yatsimbuwe n’iyindi ndirimbo yiswe La Zairoise. Ntibyahagarariye aha yuko nyuma yo gukuraho Perezida Mobutu mu mwaka w‘1997, ubutegetsi bga Perezida Desire Kabila bgongeye guhindura iyi ndirimbo busubizaho Debout Congolais. 

Iyi ndirimbo yahimbge n’uwitwa Joseph Lutumba. Uyu yahoze ari umwarimu wigisha iby’amateka. Nubgo Joseph ariwe wayihimbye ariko yaririmbge Pere Jesuit Simon-Pierre - Boka Dipansi-Londi. Iyi ndirimbo kandi igizwe n’amagambo ahamagarira Abakongamani guhuriza hamwe imishinga yabo berekeza mwiterambere rusange. Ikongera ikigisha abantu gukunda igihugu cabo (patriotism) no guharanira iterambere ry’igihugu.
. Gutegera indirimbo y’igihugu n’ingirakamaro yuko bituma umuntu akomeza gutekereza igihugu camubyaye. 
 Urashobora no gusoma aya magambo agize iyi ndirimbo mu rurimi rw’igifaransa:

Debout Congolais,
Unis par le sort,
Unis dans l'effort pour l'indépendance,
Dressons nos fronts longtemps courbés
Et pour de bon prenons le plus bel élan, dans la paix,
O peuple ardent, par le labeur, nous bâtirons un pays plus beau qu'avant, dans la paix.
Citoyens, entonnez l'hymne sacré de votre solidarité,
Fièrement, saluez l'emblème d'or de votre souveraineté, Congo.
Don béni (Congo) des aïeux (Congo),
O pays (Congo) bien aimé (Congo),
Nous peuplerons ton sol et nous assurerons ta grandeur.
(Trente juin) O doux soleil (trente juin) du trente juin,
(Jour sacré) Sois le témoin (jour sacré) de l'immortel serment de liberté
Que nous léguons à notre postérité pour toujours.