Wednesday 28 December 2011

IRAHIRA RYA PRESIDENT Joseph Kabila yarahiriye kuyobora Congo ubugira kabiri. Etienne Tshisekedi nawe aritegura kurahira muri iri yinga.
Yanditswe ku minsi 12 / 20 /2011 - 5:39:39
Joseph Kabila mu birori.
Ifoto: AFP

ARIZONA, AMERIKA - Uyu munsi wa kabiri, ku minsi 20, 2011, nibgo i Kinshasa ku murwa mukuru wa Congo haberaga imihango y’irahira rya Joseph Kabila nka perezida wa Congo. Agiye kuyobora mu gihe c’imyaka itanu iri mbere. Amakuru dukesha Euronews, Perezida Kabila yasezeranyije Abakongomani yuko azazamura ubucuruzi mu gihugu hamwe no kubaka igihugu nyuma y’ibibazo canyuzemo mu myaka ishize. Mw’ijambo rye kuri uyu munsi wo kurahira, Kabila yashimiye Abakongomani ababgira yuko bagaragaje yuko bakuze mu bijanye na politike kuva amatora yatangira kugeza arangiye. Nkuko AFP (ikinyamakuru candikirwa mu Bufaransa) yabivuze, ibi birori byagaragayemo abantu bake b’abanyamahanga basanzwe bakorera imirimo yabo muri Congo. Yongeyeho ko Perezida Robert Mugabe wa Zimbabwe ariwe mukuru w’igihugu wenyine witabiriye ibi birori.

Andi makuru dukesha AFP avuga yuko Leta Zunze Ubumwe za Amerika zitashimishijwe n’icemezo c’urukiko rw’ikirenga rwa Congo mu kwemeza yuko Kabila ariwe watsinze amatora. Ibiro by’ububanyi n’amahanga bya Amerika byagize biti: “Turasaba dushimitse abayobozi ba Congo n’ababashigikiye kwiyemeza ibi bintu, kwanga ubugizi bga nabi, no gukemura ukutumvikana kose biciye mu mahoro n’ibiganiro byubaka.” 

Mu rundi ruhande, Umusaza w’imyaka 79 Etienne Tshisekedi akomeje guhakana ibyavuye mu matora, ahubgo avuga ko ariwe watorewe kuyobora Congo. Abapolisi benshi boherejwe mu gace ishaka rye rikoreramo (mu burasirazuba bga Limete). Mu muji wa Bukavu, igipolisi cahagaritse abantu umunani bashakaga kwigaragambya. Tubibutse yuko iyi myigaragambyo yari yateguwe n’ishaka rya Vital Kamerhe. 

Ese Etienne Tshisekedi azarahira nkuko bivugwa? 

DORE AMWE MU MAFOTO Y'IBYAHABEREYE.


Perezida Joseph Kabila mu birori.
Perezida Robert Mugabe mu birori.
 IBIGANIRO HAGATI YA YABASORE BIBUVURA NA NYARUGABO
 
“...mwirinde kwiyibagiza ukuboko kwayo gukomeye iziturindisha.” Me Moise Nyarugabo mu biganiro n’abasore i Buvira..
Yanditswe ku minsi 12 / 19 /2011 - 4:51:42
Me Moise Nyarugabo
Ifoto: Facebook

UVIRA, CONGO - Umunsi w'ejo niyinga, ku minsi 18, ukwezi kwa 12, 2011, mu masaha 11 n'igice kugeza mu masaha 12 (17h30-18h00), ubgo igitaramo gisanzwe cari kirangiye hano ku Kimanga mw'ikanisa rya 37e CADEC, abasore bari mu kigero c'imyaka hagati ya18 na 45 basabge gusigara mu biganiro byari byateguwe na Senateri Moise Nyarugabo. Gusa icaje kugaragara nuko mu bantu barengeje imyaka 30 ntawasigaye, ahubgo bose bahise basohoka. Abari munsi y'iyo myaka barasigaye kandi ku bginshi ikanisa riruzura nk'ibisanze. Mutanga Robert niwe wahagarikiye ibi biganiro. Hatangiye haririmbga indirimbo z'amajwi, hakurikirwaho amasengesho; nyuma igisirimba naco caje gukurikirwa n'amasengesho.

Me Moise Nyarugabo yahawe ijambo maze atangira asoma ijambo ry'Imana mu gitabo ca Daniyeli, igice ca 12 cose. Arangije gusoma, yabgiye abasore bari aho amagambo akurikira:

Nifujije kugira ico noganira namwe nka barumuna banje, abana, inshuti n'abavandimwe. Nifujije kubaganiriza ibijanye n'imyemerere ya gisore; nukuvuga ngo ibyo nabonye kandi nanyuzemo. Nizera ko namwe byobafasha mu bihe mwanyuzemo. Muri Daniel 1:1-3,  turashobora kuhakura isomo ryo gukora ibyo Imana idushakaho. Dutekereje hirya y'igisirimba, indirimbo, n'indi mirimo tugasoma bibiriya ikaduhesha kugera ikirenge muc'intwari zitemeye.

Yakomeje agira ati: Imana ikeneye ubusore bganyu ndetse na satani arabukeneye. Uwo muzabuha mutihenze niwe uzabukoresha; ariko ibyangombga nuko twobuha Imana mukuyubaha mu budahangarwa bgayo. Nkuko bimeze, kuri uyu munsi ntabgo ari imbaraga zacu ahubgo n'Imana. Rero tugomba kuyikorera mu mbaraga, ubushobozi, ubgenge, ndetse no mu ntambge dutera zikanezeza Imana n'abatubona mu kuyikorera. Ibanga ririho, mwirinde kwiyibagiza ukuboko kwayo gukomeye iziturindisha. Abavukiye mu miryango ikomeye n'iyoroheje, Imana ishaka ko muyikorera mu kuri no mu mwuka kubera yuko kujijuka atari uguta umuco wa gikristo. Ba Daniyeli birinze iby'ubgami ngo batazibagirwa amasezerano yabo n'Imana, batazasinzira bakibagirwa kurara bafukamye basenga Imana. Rero, ejo hanyu muzibuke Imana. Ntimukayitere umugongo imaze kubagasanira; ko muriga, nimurangije mufite utuzi, mumaze gutunga, ntimukibagirwe ngo mwimike ibigirwamana. Ejo hacu ni heza ariko muramenye mutazashukwa na satani, ahubgo muzisunge incabgenge Yesu.

Ndabingingira kutimika ibigirwamana bitagira imbaraga kuruta iz'Imana imwe twamenyeye kuri basogokuru. Iyo umaze kugira ubushuti n'Imana, irashobora kuguhamagara mw'izina ryawe bgite, ati: "Nshuti mukundwa numvise amagabo yawe ndi mu bikari byanje..." Bityo ikakuzamura ikakugeza kure ahatatse inyenyeri, abakubona bakakubona ur'umunyacubahiro n'umunyagikundiro kuri bose. Amagambo y'akanwa kawe akaba ay'ubgenge. Ntimwishushanye niby'iki gihe, ahubgo mushishikarire gukorera Imana kuko nayo izarushaho kutwegera; n'iyo duteshutse, iraduhana kubera yuko idukunda. Niba igufiteho ibanga cangwa se isezerano, komera mu nzira yayo. Ntihakagira uhinyura ubusore bgacu. Ubusore bgacu! Ubusore bgacu! Mureke tube icitegererezo imbere y’abo duhorana, dukorana, twumvire Imana kugira ngo ituyobore. Rero Imana itubere umuco mu ntabge zacu. 
Ibitekerezo 1    Soma / Tanga Ibitekerezo

Yanditswe ku minsi 12 / 24 /2011 - 3:45:41
Kabila na Tshisekedi.
Ifoto: Yahoo

 Nkuko yabyitangarije ubge mu minsi ishize, Etienne Tshisekedi wa Mulumba yarahiriye kuyobora igihugu ca Congo ejo hashije umunsi wa gatanu, iminsi 24 z'uku kwezi kwa 12. Amakuru dukesha Africa Review, ibi birori byari biteganyijwe kubera ku kiwanja citwa Martyrs i Kinshasa ariko abashinzwe umutekano baragifunze baranakirinda mu buryo bukomeye yuko ibyo yashakaga kugikoreramo byari binyuranyije n'amategeko. Tshisekedi yahisemo kurahirira iwe murugo i Kinshasa. Tubibutse yuko iwe, ahabereye ibi birori, umutekano wari wakajijwe bikomeye n’abashinzwe umutekano.

Nkuko Africa Review ikomeza ibyandika, Etienne Tshisekedi yavuze yuko azarahizwa n'abaturage ba Congo mu gihe abandi bayobozi b'ibihugu barahizwa n'abacamanza cangwa abandi bantu babifitiye ubushobozi. Abaturage ba Kinshasa bakunze Tshisekedi cane ari nayo mpamvu bumva ko ariwe perezida wabo w’ukuri.

Kubera ibi birori by'irahira rya Tshisekedi iwe murugo, i Kinshasa hiriwe umutekano muke kandi abantu bake gusa nibo babashije kuja k'utuzi no gukora ibindi bikorwa bitandukanye. Abayoboke ba Tshisekedi bari baje ari benshi ku kiwanja citwa Martyrs kugira ngo bibere abahamya mw'irahira rye. Ariko kubera yuko abapolisi bari bazindutse kurwanya uwo mugambi ari benshi, babashije gushwiragiza abo bantu bifashishije bya byuka biryana mu maso. Tubibutse yuko abapolisi bari bahawe itegeko ryo kutarasa bakoresheje imbunde zabo.

Amakuru dukesha ibinyamakuru bitandukanye, Tshisekedi yahisemo gukora ibi yibgira yuko amahanga amushigikiye, dore ko imiryango mpuzamahanga hamwe na za Leta nka Amerika bagaragaje impungenge bafite mu byavuye mu matora yabaye muri Congo ku minsi 28 y'ukwezi kwa 11. Bemeje yuko aya matora atagaragayemo ukuri. Haribazwa umuntu cangwa igihugu caba kiri inyuma ya Tshisekedi.

Ese birashoboka yuko Congo izayoborwa n’abaperezida babiri?

Friday 11 November 2011

AMATEKA AMWE NA MWE YA NYARUKUNDO NIBITEKEREZO BYE KUBANYAMURENGE BARI MUMAHANGA NA KAZOZA KABO( Uko bibona n’inama abajyira)




Ikiganiro Imurenge.com yagiranye na Rose Mapendo Nyarukundo kubijanye n'ahazoza h'Umunyamurenge.
Yanditswe ku minsi 11 / 0111 /2011 - 5:13:28 Mwanditsi mukuru Manzi Bonny
Rose atanga ijambo k'umunsi mukuru w'impunzi muri Washington, D.C. (White House)
Ifoto:
Muri iki gihe Abanyamurenge bamaze kugwira mu mahanga ari benshi cane kubera intambara z'urudaca mu gihugu cabo ca Congo, ikibazo gikomeza kugaruka kenshi n'ikijanye n'ahazoza habo. Tuvuze ahazoza habo tuba dushatse kuvuga umuco, umutekano, iterambere, n'ibindi byinshi umuntu wese yatekereza. Kubera iyi mpamvu ndetse bibaka biri no mu nshingano za Umusanzu.blogspot.com, tugenda tuganiriza abantu batandukanye ku bijanye n'ahazoza h'Umunyamurenge muri Congo ndetse no mu mahanga.

Mu minsi ishize Imurenge.com yagiranye ikiganiro kirambuye na Rose Mapendo Nyarukundo. Nyuma y’iki kiganiro, twateguye inkuru zibiri. Iyi n’inkuru ya mbere, iya kabiri izashirwa ku rubuga mu minsi iri mbere. Nyarukundo n'umumama w'Umunyamurenge utuye muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika. Amaze kugera kuri byinshi cane mu rwego rw'isi. Mu byo yagezeho harimo firime yakinye yitwa “Pushing the Elephant” [iyi firime irakunzwe cane hirya no hino kw'isi; yabaye kandi iya mbere muri mwaka w‘2009 mu muryango w’abibumbye wita ku mpunzi. Bityo yegukana igihembo ciswe Humanitarian of the Year Award]. Nyarukundo yabaye impunzi ya mbere mu mateka y'isi gutanga ijambo mu gikorwa c’umuryango w’abibumbye wita ku mpunzi (UNHCR) citwa the Annual Tripartite Consultations on Resettlement i Geneve mu  gihuru c’u Busuwise.Nyarukundo kandi yamenyekanye cane mw'ishirahamwe Mapendo International. Iri shiramwe, ubu risigaye ryitwa Refugee Point, rishinzwe kwita ku mpunzi hirya no hino kw'isi. Ubu Nyarukundo n'umwe mu bakuriye umuryango  yatangije witwa Mapendo Horizons.


Rose Nyarukundo avuga ijambo umunsi yakiraga igihembo firime Pushing the Elephant yari yatsindiye mu mwaka w'2009 (Humanitarian of the Year Award). 

Mu kiganiro twagiranye nawe ku murongo wa telephone, twamubajije ibibazo byinshi.

Dore amwe mu magambo yavuze mu kiganiro:

- Ku bijanye n'Abanyamurenge muri rusange: Yavuze ko kuva kera kose Abanyamurenge barangwaga n'urukundo muri bo ariko ngo ubu bamwe rwabashizemo. Yavuze kandi ko ahatari umuco nta bgoko buba buhari. Yakomeje avuga ko umuco w'Abanyamurenge urangwa no kwibgirana. Umushitsi iyo yazindukaga, ntiyitwazaga ihamba kubera ko yafunguzaga mu muhana agezemo wose. Umushitsi yarishimirwaga cane iyo yabaga yatashe mu nzu y'umuntu. Ba nyiri rugo bamwakiraga ibyo yikoreye, bakamubikira inkoni, ndetse bakamufungurira. Yagarutse ku bijanye no kugaba inka. 

Abanyamurenge bagabiranaga inka. Gushima nawo n'ikintu kimwe mubigize umuco w'Abanyamurenge. Iyo umuntu yagabirwaga inka, buri gihe yirahiraga uwamugabiye. Iki n'ikimenyetso co gushima.

Umuco w'Abanyamurenge kandi urangwa no gutabarana. Iyo habaga hapfuye umuntu, abaturanyi baratabaraga. Umuco wa Kinyamurenge kandi warangwaga no kudahemuka. Abanyamurenge bari inyangamugayo. Ariko ubu ibintu byarahindutse; umuco waratakaye, ahubgo abantu bagenda batoragura iy'abandi aho bageze hose.

- Kubijanye n'iterambere no gukunda igihugu: Abantu bakagombye kugira ibitekerezo byo kwiteza imbere. Nta gihugu kidakizwa na banyiraco. Kubera ko batazi iyo bavuka, Abirabura b'Abanyamerika bahora bifuza kumenya ibihugu bakomokamo bifashishije ubuhanga bugezweho bgo gupima ico bita DNA. Abanyamurenge batuye mu mahanga bakwiriye gukomeza umuco wabo aho bari hose.

UBUTWARI BWA MARTIN LUTHER KING DUSHOBORA KUBWIGIRAHO


UBUTWARI BWA MARTIN LUTHER KING DUSHOBORA KUBWIGIRAHO

Ubutwari bga Dr. Martin Luther King, Jr. ntibugereranywa.
Yanditswe ku minsi 10 / 11/2011 - 6:00:42 Mwabigejejweho na Manzi Bonny umwanditsi mukuru w’Umusanzu.blogspot.com
Dr. Martin Luther King, Jr.
Ifoto:iyi ni ifoto ye

Nkunko iyi nkuru yakorewe ubushakashatsi kuma site atandukanye nk’ IMURENGE.COM,WICKMWDIA.COM … Ikinyamakuru UMUSANZU.COM yifuje kubagezaho amateka yuyu mugabo wabaye intwari mubirabura bohambere

 Dr. Martin Luther King, Jr. yavutse ku minsi 15, mu kwezi kwa mbere, 1929, avukira mu muji wa Atlanta, muri Georgia, Leta Zunze Ubumwe za Amerika. Yari umwana w'umupasiteri w'kanisa ryitwa Ebenezer Baptist Church muri Atlanta. Ise yitwaga Michael Luther King, nyina akitwa Alberta King. Martin Luther yasengewe kuba umwungeri w'iri kanisa i Montgomery, Atlanta mu mwaka w'1947. Yaje kuba umwungeri nyiri zina mu mwaka w'1954. Guhera mu mwaka w'1955 kugeza mu mwaka w'1956, yayoboye abirabura bagenzi be kurwanya akarengane kabakorerwaga, cane cane bashirwaga iruhande bakangirwa kugendera mu ma bisi (bus) ya leta. Tubibutse ko muri iki gihe, Abirabura bari bafashwe nabi cane n'abagenzi babo b'Abazungu. Ibi bikorwa byo gushakira Abirabura bo muri Amerika ubgigenge yabitangiriye mu maj'epfo ya Leta Zunze Ubumwe za Amerika ariko aza kubikomereza muri Amerika yose.

Nubgo yafunzwe incuro nyinshi azira ubu butwari, mu mwaka w'1963 yaramenyekanye cane mu rwego rw'isi yose. Muri uyu mwaka nyine yaje kuyobora imyigaragambyo yabereye i Washington, D.C., aho yitabiriwe n'abantu barenga ibihumbu 200. Mu mwaka w'1964, yahawe igihembo c'amahoro citiriwe Nobel (Nobel Peace Prize). Burya ngo intwari ntirama, ku minsi 4 y'ukwezi kwa kane, 1968, Dr. Martin Luther King, Jr. yararashwe aricwa ubgo yari ahagaze imbere y'ihoteri yitwa Lorraine, mu muji wa Memphis, Tennessee. Kubera ubutwari bge, Leta ya Amerika yashizeho urwibutsi rwo kumwibuka buri mwaka mu kwezi kwa mbere.

Dore muri make ubuzima bge:
Muri 1929: Martin Luther King, Jr. nibgo yavutse.
Muri 1944: Yarangije amasomo yo hejuru afite imyaka 15.
Muri 1948: Yarangije kaminuza afite imyaka 19, aho yize ibijanye n'imibereho y'abantu n'ingo muri Morehouse College.
Muri 1951: Yize kandi ahabga diporome ya teologi (theology) mu muji wa Chester, i Pennsylvania.
Muri 1953: Yashakanye n'uwitwa Coretta Scott babyarana abana bane.
Muri 1954: Yabaye umwungeri w'ikanisa ryitwa Dexter Avenue Baptist Church i Montgomery, muri Atlanta.
Muri 1955: Yafashe diporome yo mu rwego rwa Ph.D mu bijanye na teologi muri kaminuza y'i Boston.
Muri uyu mwaka kandi nibgo yatangiye kurwanya akarengane kakorerwaga Abirabura muri Amerika afite imyaka 26 gusa. Maze aramenyekana muri Amerika yose.
Muri 1956: Inzu yiwe yararashwe. Urukiko rukuru rwa Amerika rwatangiye kwiga ikibazo Dr. Martin Luther King, Jr. yarwanyaga (kwangirwa kw'Abirabura kugendera mu ma bisi ya Leta).
Muri 1957: King yafashije mw'ishingwa rya konferanse bise Southern Christian Leadership Conference.
Muri 1958: Yanditse igitabo yise Stride Toward Freedom (bisobanurwa ngo kugenda urugenzi rurerure ugana ku bgigenge). Iki gitabo kiravuga hejuru yo kwangirwa kw'Abirabura kugendera mu ma bisi ya Leta.
Muri 1959: Yasuye igihugu c'Ubuhinde aja kwiga ibijanye no kwigaragambya mu mahoro.
Muri 1960: Yafatikanyije na se umubyara ku mwanya w'ubupasiteri mw'ikanisa rya Ebenezer Baptist Church muri Atlanta.
Muri 1963: Yarafashwe arafungwa azira kurwanya akarengane k'Abirabura. Yafungiwe ahitwa i Birmingham, muri Alabama. Ari mu buroko, yanditse urwandiko yise Letter From Birmingham City Jail (urwandiko ruvuye mu buroko bga Birmingham). Uru rwandiko yarwanditse avuga ko abantu bafite uburenganzira bgo kurwanya akarengane no gukoresha amateko nabi kuri bamwe. Muri uyu mwaka kandi nibgo yatanze diskuru yakunzwe cane yitwa I Have a Dream (mfite inzozi).
Muri 1964: Yanditse igitabo yise Why We Can't Wait (impamvu tudashobora gutegereza). Kongere (congress) ya Amerika yemeje ikurwaho ry'akarengane mu masomo no mu tuzi. King yahawe igihembo c'amahoro zitiriwe Nobel (Nobel Peace Prize).
Muri 1965: King n'ishirahamwe twavuze haruguru yatangije ryiswe Southern Christian Leadership Conference bishize hamwe maze bakora indi myigaragambyo yari igamije guha abantu bose uburenganzira bgo gutora. Kongere ya Amerika kandi yatambukije itegeko ryemerera Abirabura gutora.
Muri 1966: King yatangiye nonoho kurwanya akarengane gashingiye k'ubutunzi. Southern Christian Leadership Conference yokomeje ibikorwa byayo mu maja ruguru ya Amerika. Muri Chicago bahafungura ibiro byabo. Batangira kurwanya akarengane mu bijanye no guhabga amazu ndetse n'utuzi.
Muri 1967: King atangiza gahunda yo kurwanya ubukene asaba ko ubutunzi bgagaburwa bukagera no ku Birabura b'abakene. Yasohoye igitabo yise Where Do We Go from Here: Chaos or Community? (ko turaja hehe: imiyoborere mibi cangwa kuba umwe?)
Muri 1968: Yararashwe aricwa ahitwa i Memphis muri Tenessee. Nyuma y'urupfu rwe, habaye kwigaragambya mu bayoboke be mu miji irenga 100 ya Amerika.


DEBOUT CONGOLAIS NINDIRIMBO KI?


DEBOUT CONGOLAIS NINDIRIMBO KI?

Debout Congolais: Indirimbo yubahiriza igihugu ca Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo. Yimenye umenye n’amateka yayo.
Yanditswe ku minsi 10 / 04 /2011 - 07:10 A.M byanditswe na MANZI BOONY( Kampla)
Patrice Emery Lumumba waharaniye ubgigenge bga Congo Kinshasa.
Ifoto:
 Debout Congolais (Muhaguruke Bakongomani) n’umutwe w’indirimbo yubahiriza igihugu ca Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo. Mu rwego rwo gukumbuza no kwibutsa Abakongomani, cane cane abatuye mu mahanga, dore ko bamwe muri bo ariyo bavukiye, Umusanzu.blogspot.com yanyarukiye  mu mateka y’igihigu ca Congo ihasanga iy’indirimbo. Tubibutse ko iy’indirimbo yaririmbge mu rurimi rw’amahanga, igifaransa.

Umuntu agenzuye neza yasanga abaturage bavuga igifaransa muri Congo aribo bake. Indimi zivugwa muri Congo ni nyinshi cane ariko usanga abize bahuzwa n’uru rurimi rw’igifaransa. Tubibutse yuko ururimi rw’igifaransa rukoreshwa muri Congo cangwa bitewe nuko abakoronije iki gihugu (Ababirigi) bavuga igifaransa. Iyi n’imwe mu mpamvu yatumye iyi ndirimbo ihimbga mu gifaransa. 

Igihugu ca Congo cahoze nta ndirimbo icubahiriza kigira. Amakuru dukesha urubuga La Conscience yemeza ko kuva kera kose muri Congo haririmbgaga indirimbo yubahiriza igihugu c’Ababirigi. Iyi ndirimbo ikaba yitwa La Brabanconne. Iyi ndirimbo yaririmbgaga cane ku minsi 30 y’ukwezi kwa gatandatu, 1960; ababyibuka neza uyu munsi wararirimbgaga cane ku ngoma ya Perezida Mobutu, aho bagiraga bati: “Le 30 Juin bandeko biso tozui lipanda tomoni pasi bandeko na pilitique iyo.” Aha bashakaga kuvuga ku miyoborere mibi y’Abakoroni, bavuga ko kuri umunsi aribgo Congo yikukiraga. La conscience ikomeza ivuga ko kuri uyu munsi, ubgo Roi Baudouin yasomaga disikuru ye ya nyuma yaheshaga igihugu ca Congo ubgigenge, aribgo haririmbge ubga nyuma La Brabanconne. Kuri uyu munsi kandi nibgo ingunga n’ingoma (fanfares) za gisirikare zacuranze ubga mbere indirimbo yubahiriza igihugu ca Congo cari kimaze kuvuka ciyonkoye ku ngoma y’Abakoroni.    

Andi makuru makuru dukesha urubuga Wikipedia yemeza ko Debout Congolais yahagaritswe kuririmbga ubgo igihugu cahindurwaga izina kikitwa Zaire. Ico gihe yatsimbuwe n’iyindi ndirimbo yiswe La Zairoise. Ntibyahagarariye aha yuko nyuma yo gukuraho Perezida Mobutu mu mwaka w‘1997, ubutegetsi bga Perezida Desire Kabila bgongeye guhindura iyi ndirimbo busubizaho Debout Congolais. 

Iyi ndirimbo yahimbge n’uwitwa Joseph Lutumba. Uyu yahoze ari umwarimu wigisha iby’amateka. Nubgo Joseph ariwe wayihimbye ariko yaririmbge Pere Jesuit Simon-Pierre - Boka Dipansi-Londi. Iyi ndirimbo kandi igizwe n’amagambo ahamagarira Abakongamani guhuriza hamwe imishinga yabo berekeza mwiterambere rusange. Ikongera ikigisha abantu gukunda igihugu cabo (patriotism) no guharanira iterambere ry’igihugu.
. Gutegera indirimbo y’igihugu n’ingirakamaro yuko bituma umuntu akomeza gutekereza igihugu camubyaye. 
 Urashobora no gusoma aya magambo agize iyi ndirimbo mu rurimi rw’igifaransa:

Debout Congolais,
Unis par le sort,
Unis dans l'effort pour l'indépendance,
Dressons nos fronts longtemps courbés
Et pour de bon prenons le plus bel élan, dans la paix,
O peuple ardent, par le labeur, nous bâtirons un pays plus beau qu'avant, dans la paix.
Citoyens, entonnez l'hymne sacré de votre solidarité,
Fièrement, saluez l'emblème d'or de votre souveraineté, Congo.
Don béni (Congo) des aïeux (Congo),
O pays (Congo) bien aimé (Congo),
Nous peuplerons ton sol et nous assurerons ta grandeur.
(Trente juin) O doux soleil (trente juin) du trente juin,
(Jour sacré) Sois le témoin (jour sacré) de l'immortel serment de liberté
Que nous léguons à notre postérité pour toujours.



Thursday 20 October 2011

REKA DUTEGE AMASO AMATORA ATEGURWA MURI CONGO

RDC : Kabila yizeye adashidikanya ko ariwe uzegukana intsinzi mu matora ya Perezida
Yanditswe kuya 19-10-2011 - Saa 13:53' na BONAVENTURE RUSHIMISHA





  • Perezida wa Repubulika iharanira Demokarasi ya Congo, Joseph Kabila, akaba n’umukandida mu matora y’umukuru w’igihugu azaba tariki ya 28 mu kwezi gutaha avuga ko yifitiye icyizere gihagije cyo kuzatsinda aya matora.
    Uwo mugabo yabaye umuperezida akiri muto ku mugabane w’Afurika (yafashe ubutegetsi mu 2001 afite imyaka 29) kuri uyu wa kabiri yatangaje ko yizeye ko azatsinda amatora akongera kuyobora icyo gihugu cya kabiri mu bunini kuri uyu mugabane.
    Akomeza agira ati :’’ Nibyo, gutsinda amatora ndabyizeye kandi cyane. Nzi neza ko ntashobora gutsindwa. Sinzi niba hari undi muntu ufite icyizere ko azatsinda amatora 100% ariko jye ndabyizeye, nizeye ko ntashobora gutsindwa ".
    Ibiro ntaramakuru by’Abafaransa (AFP) dukesha iyi nkuru bitangaza ko ibi Kabila yabivuze asubiza ibyari byavuzwe na Etienne Tshisekedi, umwe mu barwanyije ubutegetsi bwa Kinshasa igihe kirekire akaba nawe ari mu bazahatanira uyu mwanya, aho yavugaga ko ariwe uzatsinda amatora.
    Kabila avuga ko Abanyekongo atari ibicucu, ko basobanukiwe ibijyanye n’ibya politiki kandi bazi guharanira inyungu zabo.
    Ati :’’ Abaturage si ibicucu, ibya politike barabyumva, bazi ubwenge kandi ni n’abahamya b’ibishobora kubagirira akamaro ".
    Icyakora ariko Kabila n’ubwo avuga ko yizeye gutsinda amatora, yongeraho ko aramutse atsinzwe yarekura ubutegetsi akareka uwamutsinze akayobora ; gusa ngo ibyo gutsindwa byo ntabitekereza.
    Biteganyijwe ko amatora y’umukuru w’igihugu n’ayabagize Inteko Ishinga Amategeko muri iki gihugu azaba tariki 28 Ugushingo uyu mwaka. Aha Kabila yizeza abaturage ko bazatora mu mucyo, mu mutekano no mu bwisanzure ngo kubera ko igihugu kizaba gifite umutekano uhagije. Ati :’’ Inyeshyamba ebyiri cyangwa eshatu zitwaje intwaro mu Burasirazuba bwa Congo sizo zizabuza amatora kuba".

    NIRYARI AFRICA IZABONA UBWIGENGE!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

    Libiya : Syrte yafashwe, CNT iratangaza ko Kadhafi yapfuye
    Yanditswe na BONA RUSHIMISHA Umuyobozi w'ikinyamakuru umuvugizi.blogspot.com kuwa 20/10/2011
     

    Ingabo za CNT zimaze gutangaza ko zigaruriye umujyi wa Syrte Kadhafi akomokamo kuri uyu wa Kane tariki ya 20 Ukwakira 2011. Aka gace ka nyuma gafashwe mu gihe hari hashize ukwezi kose habera intambara y’inkundura hagati ya CNT n’abarwanyi bashyigikiye Muammar Kadhafi.
    Nyuma yo kwigarurira agace ka Bani Walid kuwa Mbere w’iki cyumweru, ingabo za CNT zagoteye abashyigikiye Kadhafi mu gace kitwa No. 2 gafite ubuso bungana na kilometero kare imwe gusa.
    Amakuru dukesha ikinyamakuru Le Figaro avuga ko igitero cyafashe umujyi wa Syrte cyatangiye ahagana mu ma saa mbili za mu gitondo, kikaba cyamaze iminota 90 gusa. Ayo makuru akomeza avuga ko bamwe mu byegera bya Kadhafi bashatse guhunga bifashishije imodoka ntibyabashobokera kuko bahise baraswaho n’indege za OTAN, nk’uko ubuyobozi bukuru bw’uyu muryango bubitangaza.
    CNT nayo yatangaje ko yarashe imodoka nyinshi z’abageragezaga guhunga.
    Amakuru ku buzima bwa Kadhafi akomeje gutera urujijo
    Mu gihe mu masaha make ashize, Abdel Majid uyobora ingabo za CNT yari yatangaje ko bataye muri yombi Colonel Muammar Kadhafi, kuri ubu noneho biravugwa ko uwo mugabo yaba yapfuye azize ibikomere yari yagize mu mutwe no ku maguru yombi. Ayo makuru yatangajwe n’ubuvugizi bwa CNT i Misrata mu minota mike ishize, akaba akomeje kugarukwaho cyane n’ibitangazamakuru mpuzamahanga.
    Abdel-Basit Haroun, umwe mu bayobozi b’ingabo ba CNT nawe yatangarije Reuters ko Kadhafi yari yafashwe ariko nyuma aza gupfa kuko yari yakomeretse cyane. Ku ruhande rw’ubuyobozi bwa CNT nyirizina, Minisitiri w’itangazamakuru Mahmoud Shammam yatangarije Reuters ko koko Kadhafi yapfuye.
    AFP yo iratangaza ko umuvugizi wa CNT, Abdel Hafez Ghoga yagize ati " Muammar Kadhafi wayoboraga Libiya yapfuye kandi Syrte yabohojwe".
    Ingabo za CNT rwagati muri Syrte
    Gusa nanone amakuru nk’aya ntiyagiye yizerwa muri iyi ntambara ya Libiya kuko ni kenshi CNT yagendaga ivuga ko yafashe imijyi kandi bitabaye, ni na kenshi bagendaga bavuga ko bafashe cyangwa bishe bamwe mu bahungu ba Kadhafi, cyane cyane Khamis (batangaje inshuro 3 ko bamwishe), Saadi na Muhammad (bavugaga ko babataye muri yombi) na Moatassem Kadhafi bavugaga ko bafashe mu minsi ishize kandi ataribyo.
    Kuba Syrte yafashwe byo ntibishidikanywaho, ariko iby’ifatwa n’urupfu rwa Kadhafi bikomeje kuvugwaho ibitandukanye, mu gihe bagitegereje ko haza gihamya y’ukuri y’uko koko byabaye. OTAN, USA, u Bwongereza n’u Bufaransa bishimiye ifatwa rya Syrte, ariko ntacyo baratangaza ku kuba Kadhafi yafashwe cyangwa atakiriho.
    Amafoto ya AFP na Al Jazeera
    Ibiro Ntaramakuru by’Abafaransa (AFP) biremeza ko byahawe amafoto yerekana Muammmar Kadhafi akimara kuraswa. Ayo mafoto ni ayo bita snapshots, ni ukuvuga ko yakuwe ku mashusho (video). AFP ivuga ko video zafashwe n’ingabo za CNT kuri telefoni zigendanwa nyuma y’aho imodoka Kadhafi yarimo n’izari zimukikije zaraswaga n’indege za OTAN.
    Izo video zikaba zanerekanwe na Al Jazeera.
    Abandi bivugwa ko bapfuye ni Aboubakr Younès Jaber wahoze ari minisitiri w’ingabo wa Kadhafi na Moatassem, umwe mu bahungu ba Kadhafi.
    Ifoto bivugwa ko ari iya Moatassem, umwe mu bahungu ba Kadhafi
    Ifoto bivugwa ko yerekana Muammar Kadhafi mbere y'uko apfa
    Umunyamakuru Marine Olivesi wa France 24 wari i Syrte ubu akaba ari i Misrata nawe yemeza iby’ayo mashusho, ndetse ngo bamwe mu baganga baganiriye bamubwiye ko babonye Kadhafi azanwa kwa muganga mbere y’uko apfa.

    Tuesday 11 October 2011

    IKO ISHINGURYA RYABACU BAZIZE AKARENGANE BYAGENZE IBUVIRA


    AMAFOTO: Dore uko byari bimeze i Buvira umunsi wo gushingura Abanyamurenge biciwe i Fizi.
    Yanditswe ku minsi 10 / 10 /2011 - 10:59:19
    Nyakwigendera KABUTENI
    Ifoto: Joseph

    CALIFORNIA, AMERIKA - Ubushize twabagejejeho amakuru y’ishingurwa ry’inzirakarengane ziciwe ahitwa Lukongo, i Fizi, Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo. Uyu muhangao wo gushingura wabereye mu muji wa Uvira. Iyi nkuru iribanda ahanini ku mafoto yahafatiwe. Aya mafoto arafasha benshi kwibuka ba nyakwigendera. Ubundi kandi birafasha umuntu wese utari ubazi kubamenya. Gusa ntitwabashije kubona amafoto y’abitabye bose uko ari barindwi ariko tuzakomeza tuyabashakire. Ikindi kandi nuko ubutaha tuzabagezaho imyirondoro ya banyakwigendera nibidushobokera.

    Ikindi kandi, amakuru twakiriye mu mwanya muto ushize avuga ko ikiriyo c’imiryango ya banyakwigendera arico carangiye umunsi w’iposho ushize ariko hateganyijwe ikindi kiriyo kinini cane kizaba kirimo abantu benshi barimo n’abazaba baturutse mu mahanga ya kure. Iki kiriyo badutangarije ko kizaba ku minsi 23 z’uku kwezi kwa cumi turimo i Buvira. 

    Aya n'amwe mu mafoto yafatiwe i Buvira m'umuhango wo gushingura:

    Nyakwigendera KABUTENI.
    Nyakwigendera KANDOTI.
    Nyakwigendera MUSORE.
    Nyakwigendera NYABISAGE.
    Nyakwigendera GIFOTA.
    Abayobozi b'amatorero RUBENI (w'ikoti ryirabura) na MANASI (w'ikori ryera).
    Abana ba nyakwigendera KANDOTI baririra se.
    Na Colonel BISOGO yarahari (uwo wunamye ufite isapu itukura ku bitugu).
    Uyu ni Ministre BIGANZA.
    Abana bafashe ifoto ya nyakwigendera MUSORE.
    Uyu ni GILBERT mukuru wa nyakwigendera MUSORE.
    Colonel MWUNGURA nawe yarahari.
    Abantu bari benshi cane imbere y'ikanisa rya CADC ku KIMANGA.
    Ibitekerezo 1

    Monday 12 September 2011

    INGARUKA ZO KUTAGIRA IGIHUGU

    Nkuko abize ibyiyoboka mana babivuga akenshi ko umugisha imana itanga ari IGIHUGU,niyo mpamvu akenshi iyo abantu batswe ubwenegihu nigihugu runaka usanga, bangwa aho bageze hose ndetse aho bavuze akarengane kabo ntibumvirwe kuko ibintu byose ubu bisigaye bishingiye kubukungu, mbese iyo mudaite igihugu ubukungu nabwo ntabwo muba mufite.
    IGIHUGU nimwe mumigisha imana itanga kubantu, bitavuze ko ntawe imana itahaye igihugu, gusa abantu nibo bakwaka ubwenegihugu, kubwimamvu zamateka, idini,ibara ryuruhu rwawe nibindi......

    gusa imana iba yaratanze igihugu kubantu bose, gusa zimwe mungaruka umushakashatsi Jean Pierre yashize mugitabo cye yavuze ko iyo udafite igihugu,( yavuze ko ntamuntu utagira ubwene gihugu usibyeko habaho kubwirengangiza kenshi ubisanga kumugabana wa africa.)

    1. uba usa nkaho ntaho ubarizwa hano kwisi,
    2. ntajambo ugira mubantu kuko uba usa nkaho uri inyamanswa udafite uruhare kukuyobora ubutaka, nibintu
    3. nta vision ushobora kugira kuko ntaho uyigirira ( muburyo burambye)
    4. isambu ubona ntiba iyawe nabazagukomokaho bose kubera iyo uri umunyamahanga aho uguze ikibanza akenshi cyitwa ubukode
    5. amateka yawe aba limite
    6. ntamurage utanga.
    7. umuco wanyu urabura( urashira)
    8. bagukoresha ico bashatse kuko udafite ahandi wajya
    9.uba usa numuntu wanyazwe
    10. uhora mukwibaza aho ukomoka( igihugu cyakwatse ubwenegihugu, uburyo wabubona.....) mugihe abandi bari kuzamura ubukungu, education, santé, nibinndi byinshi byiterambere)
    11. ubukene buba bwinshi kurubwo bwoko( abana ntibiga, indwara zibanyinshi kubera ubuhungiri nibindi..)
    12. nibndi tuzaza kubona mugice cya 2


    Gusa igisubizo gishobora kuboneka nkuko ubitekereza nikihe?
    nkuko mbibona cgse mbitekereza nuko abo muri ubwo bwoko bagomba kuboneka bamwe batanga ibyabo, batanga amaraso yabo, batanga umwanya wabo,babyiyemeza muribo bakaburwanira nkoku Nehemiya yitanze areka ibindi byose ajya kurwanira abiwabo nkinke ziwabo zari zarasenwe,
    niko natwe tugomba kureka kureba kunyungu dufite ubu, kubiteye ubwoba biho ubu nibindi bicya ntege tukarwanira igihugu cyacu tukitwa abaco, tugasubizwa ibyacu byari byaranyazwe, ndetse tugatura ahacu hakitwa ahacu.... tukarya imbuhu nimishiba, ibyumfa, nimishishiri, za fungo, isogo, inkeri, amasonga ibituku nibindi bitaboneka ahandi mubihugu ataniyemo
    ESE MWE NTIMUBONA KO TUMEZE NABI!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

    PRESIDENT KABILA YATANZE CANDIDATURE YE

    iki Cyumweru tariki 11 Nzeli 2011, Perezida wa Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo, Joseph Kabila yatanze impapuro yasabwaga kugirango yemerwe nk’umukandida ku mwanya w’umukuru w’igihugu mu matora azaba tariki 28/11/2011.
    Ubwo yatangaga kandidatire ye, Perezida Kabila yageze aho komisiyo y’amatora ikorera atari mu modoka, ahubwo agenda n’amaguru, aho yari aherekejwe n’abashinzwe kumurinda bari kumwe n’abapolisi benshi. Inyuma ye kandi hari abaturage benshi berekanaga ko bamushyigikiye, cyane cyane abo mu ishyaka PPRD ayobora. Gusa Kabila yiyandikishije nk’umukandida wigenga (indépendant) nk’uko tubikesha AFP.
    Abarwanashyaka ba PPRD baherekeje umukandida wabo Kabila
    Kabila w’imyaka 40 ariyamamariza manda ya kabiri, nyuma y’uko amaze imyaka 5 muri manda ya mbere kuko yatsinze amatora yo mu 2006. Muri uwo mwaka, Kabila yari yatsinze Jean-Pierre Bemba ku cyiciro cya kabiri cy’amatora, ariko ay’uyu mwaka azaba mu cyiciro kimwe rukumbi, ku buryo uzaza ku mwanya wa mbere azahita aba Perezida.
    Jean-Pierre Bemba yayoboraga MLC ubu afungiye ku Rukiko Mpuzamahanga Mpanabyaha rwa La Haye, aho aregwa ibyaha byo guhohotera ikiremwamuntu muri repubulika ya Centrafrique.
    Aha twabibutsa ko mbere y’uko Kabila atsindira manda ya mbere mu 2006, yabanje kuba Perezida wa Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo mu nzibacyuho, ubwo yasimburaga se Laurent-Désiré Kabila wari umaze kwicwa arashwe tariki 16/1/2001.
    Amatora y’uyu mwaka azitabirwa n’abanyekongo barenga miliyoni 32 azaba arimo abakandida benshi, harimo 3 bazwi kurusha abandi bazaba bahanganye bikomeye na Kabila. Abo ni Etienne Tshisekedi w’imyaka 78 uyobora UDPS, Léon Kengo wa Dondo w’imyaka 76 uyobora Sena y’iki gihugu, akaba yarahoze ari umwe mu bikomerezwa ku ngoma ya Mobutu, na Vital Kamerhe w’imyaka 51 wigeze kuyobora umutwe w’abadepite muri iki gihugu.
    Hitezwe kandi ibikorwa by’ubugizi bwa nabi bitandukanye, dore ko no mu minsi ishize habaye imvururu zahitanye umuntu i Kinshasa, ubwo abo mu ishyaka UDPS bigaragambyaga.

    Wednesday 7 September 2011

    PHILOSOPHIE ZA KARUCIYE (igice cya mbere)

    Dawudi Karuciye ati: “Isi yarisanganywe ba se none ubu yabonye nyina.”
    Yanditswe n'ubuyobozi kw'itariki ya 09 / 02 /2011 - 5:25:16        174 incuro imaze kurebga.
    Dawudi Karuciye
    Ifoto: Umwuzukuru we

    CALIFORNIA, USA - Dawudi Karuciye yari umuntu uzwi cane mu bgoko bg’Abanyamurenge. Abantu bamwibukira cane mu magambo ye yavuze akiriho; aya magambo akoreshwa na benshi cane kugeze ubu. Aya magambo kandi yuzuye ubgenge burenze urugero. Ntawashidikanya ko yari umufilozofe (philosophe) w’Umunyamurenge nubgo atigeze agera ku ntebe y’ishuri. Kubera ko abantu benshi bakoresha amagambo ye cane, uganira n’umuntu ukumva aravuze ngo: “Karuciye yaravuze ngo...”

    HEPFO KW'IFOTO NI DAWUDI KARUCIYE, AHO BAMUVURAGA


    Mbere hose Karuciye yitaga inka amazina. Ubutumwa bumaze kuza, atangira kuvuga andi magambo akomeye kandi yuzuye ubuhanga butangaje. Aya ni amwe muyo yavuze:

    1. Inka mbi niyo nziza: Ibi yabivuze mu mwaka wa 1972 ubgo umwe mu bakobga be yari agiye gushakwa. Iwabo w’umuhungu bazanye inka y’ifatarembo yitwaga Ruberumwami. Iyi nka ngo yari mbi cane. Umunsi wo gukoshanya ugeze, abagabo bagiye gutora inka. Abahungu be banga gutora ya yindi mbi, ahubgo bahitamo gutora inziza zari mu kibuga. Karuciye yaranze avuga ko ako gaka bagomba kugatora mu gihe kari kaje gufata irembo. Kabiri kangahe, ya nka mbi yabyaye inyana icenda n’ikimasa kimwe. Ibi kandi yakomeje abigereranya n’uko umuntu mubi ariwe mwiza ngo kuko ntiwakundira umuntu uburanga ahubgo umukundira umutima we.

    2. Hakwiriye kurwara umugabo hagapfa umugore: Ibi yabivuze kubera ko umugore ashobora kurwaza umugabo we ariko ngo umugabo ntiyorwaza umugore we. Iyo umugore apfuye ataragira abana umugabo azashaka undi ariko iyo umugabo apfuye umugore ataragira abana azataha urugo rukazima.

    3. Abapasiteri bateye abakirisitu umugongo: Umunsi umwe aja kwinjira, bamwicaza mu bapasiteri. Ageze ku ntebe bamwishazaho, yahisemo kwicara yerekeye inyuma. Mu yandi magambo, yicaye yereke inyuma mw'ikanisa mu gihe abandi bari bicaye berekeye imbere nkuko bisanzwe. Abantu bamaze gusohoka bagize amatsiko yo kumenya impamvu yamuteye gukora igikorwa nk’ico. Karuciye yababgiye ko abungeri benshi ariko bameze.  Ngo bateye intama (abakirisito) zabo imigongo; benshi ngo barazitaye barabunga abandi ngo nta mutima wa gikirisitu babafitiye.

    4. Urambuze nanje ndakubuze: Igihe kimwe umuhungu we yarabunze ava aho bari baturanye na se. Ise (Karuciye) ntiyabyishimiye. Yaramwinginze amusaba kutagenda. Umuhungu we kuko yari yamashije, aragenda. Karuciye aramubgira ngo nubgo wishimiye kugenda ariko urambuze kandi nanje ndakubuze. Mu yandi magambo, yamubgiye ko baburanye. Tubibutse ko uyu muhungu igihe carageze yitaba Imana ise ntiyashobora kugera iyo yari atuye kubera ubusaza. Karuciye nawe nyuma yaje kwitaba Imana.

    5. Ibyaha bivukana n’ibyago: Ibi yabivuze ku kiriyo c'umuhungu wabo we witwaga Serubungo. Yabajije abantu bari ku kigandaro harimo n’abapasiteri niba urupfu ruvukana n’iki. Habuze umuntu n’umwe ugisubiza. Yavugaga ko ibyago bitera umuntu ibyaha. Yemeza ko ibyaha bivukana n’ibyago.

    6. Intumbi zihagaze nizo nyinshi: Igihe habaga intambara ikomeye mu misozi ihanamiye i Buvira ndetse n’i Murenge, abantu bazanye amakuru y’incamugongo mu muhana aho yari atuye mu Bijombo bavuga ko abasirikare bashize, intumbi zuzuye ku misozi. Karuciye yabasubije atangaye ababgira ko intumbi zihagaze arizo nyinshi. 

    7. Abapasiteri bazabanyunyuza abakirisitu: Umunsi umwe abana basanga anyunyuza imbombo mu gashashe. Bamubajije impamvu atayitamira mu kanwa nkuko abandi bazirya, ababgira ko ariko abungeri b’amakanisa bazabanyunyuza abakristo iyo babasaba gutanga isadaka hamwe n’igice c’icumi.

    8. Abasirikare bararwanye hapfa i kanisa: Intambara imaze kuba i Murenge, habuze umuntu wabasha guhuza ingabo zarwanaga. Maze Karuciye avuga ko harwanye abasirikare hapfa i kanisa. Ibi yabivuze abitewe nuko habuze abapasiteri bahuza abarwanaga ahubgo bahitamo kwifatanya nabo mu kubashigikira mu rugamba, aho wasangaga bamwe bashigikiye uruhande rumwe abandi bagashigikira urundi.

    9. Iyo sindano muyintere mu mutwe: Karuciye yarwaye umutwe maze umuganga aja kumuvura. Uyu muganga agiye kumutera isindano kw’itako nkuko bisanzwe, aranga ngo ubgo arwaye mu mutwe bayimutere mu mutwe. Ibi byatwaye umwanya utari muto Karuciye yanze kumvira umuganga wamuvuraga.

    10. Isi yarisanganywe ba se none ubu yabonye nyina: Igihe umukobga wa mbere w’umunyamurenge abaye umutegetsi i Murenge, Karuciye byaramutangaje cane. Aravuga ngo isi yarisanzwe ifite ba se none yabonye nyina.

    11. Bariya Bakobga babomboka bari basanzwe bakoshanyijwe? Igihe igikorwa co kubombora no kubomboka gitangiye i Murenge, Karacuye yabajije abantu ngo ese bariya bakobga bari mukubomboka baribasanzwe bakoshanyijwe?

    Hariho andi magambo wibuka Dawudi Karuciye yavuze akiriho? Hariho se undi muntu wavuze cangwa se ukivuga amagambo atangaje nkaya i Murenge? Tanga ibitekerezo aha hepfo cangwa utwandikire.
    ____________________
    *Iyi nkuru twayanditse twifashishije ibiganiro Imurenge.com yagiranye n’umwe mu bahungu ba Dawundi Karuciye ndetse na bamwe mu buzukuru be.

    Ibitekerezo 4    Soma / Tanga Ibitekerezo

    Ibitekerezo


    Eric avuga: Murenge yapfushije benshi ariko uyu we ararenze. Mbega ubgenge, ubgenge, ubgenge...genda wa musaza we wasize ico abawe tuzahora tukwibukiraho. Ndizera ko hariho abantu benshi bari nk'uyu i Murenge. Njewe ndifuza kumenya amagambo yabo yuko ni meza kuyamenya. Imurenge.com murakoze kutugezaho iyi nkuru nziza cane.
    Byanditswe kw'itariki ya 09 / 02 /2011 - 5:30:56.
    Ruhumuriza avuga: Ntabgo tuzamwibagirwa bariya nibo bareze benshi kubera amagambo yubgenge bagiye bageza kubantu bimurenge nje nshobora kubita ko aribo bari biblioteke ziwacu aho abantu bagiye bavoma ubgenge bureba kure, kuko amajambo yavuze uyumugabo uyitondeye afite insiguro ninshi cane kubiba ubunyine iwacu. arikose hariya yazavurirwa nimubitaro cange????? mana fasha imurenge.
    Byanditswe kw'itariki ya 09 / 02 /2011 - 10:14:05.
    Eric avuga: Bishoboke yuko aho yariko avurirwa ari ku musozi nyine...wowe ntuhabona wa? Ariko ntakundi nyine. Ariko amagambo uyu mugabo yavuze ndayubaha pe!
    Byanditswe kw'itariki ya 09 / 03 /2011 - 3:36:32.
    Ruhumuriza avuga: Uko nukuri amagambo yiwe aremewe kabisa, twizereko imurenge harabandi yasize bazavuga andi magambo nkayiwe, kandi tunasengere iwacu naho hazagere ibitaro biteye imbere bizafasha abantu kuva muriburiya buzima.
    Byanditswe kw'itariki ya 09 / 04 /2011 - 12:42:39.

    Monday 22 August 2011

    CURRICULUM VITAE AFRICA

    NOM : Continent
    PRENOM : Africain
    AGE : Berceau de l'humanité.
    SITUATION MATRIMONIALE : Célibataire avec plus d’un milliard d’enfants.
    CONTACT : Au sud de l’Europe, à l’est de l’Amérique.

    Objectif : Mettre mes enfants et mes ressources à la disposition des autres pour contribuer à leurs développements.

    DOMAINES DE COMPETENCE

    Coups d’Etats, guerres, génocides.

    ETUDES ET FORMATIONS

    -Hautes études à l’ESOCE (Ecole Supérieure Occidentale de Commerce d’Esclaves).
    -Hautes études à l’AFRIQUE (L’Africaine de Formation pour la Réélection des Incompétents, Querelleurs, Usurpateurs et Egoïstes).

    DIPLÔMES OBTENUS

    -Le MRTS (Médaille de Reconnaissance du Tirailleur Sénégalais).
    -Le GPRTT (Génocide le Plus Rapide de Tous les Temps).
    -Le CPRMPP (Continent le Plus Riche Mais le Plus Pauvre).
    -Le CPTS (Continent le Plus Touché par le SIDA).
    -Le CPDPP (Continent ou les Présidents Durent le Plus au Pouvoir).
    -Le PMDDP (Premier en Matière de Détournement de Deniers Publics).
    -Le CPE (Continent le Plus Endetté).
    -Le CN (Continent ''Noir'')

    EXPERIENCES

    -Participation aux deux guerres mondiales.
    -Mes coups d’Etats:
    •1952 : Égypte, Mohammed Naguib renverse Farouk Ier
    •1958 : Soudan, Ibrahim Abboud renverse Abdullah Khalil
    •1963 : Congo, David Moussaka et Félix Mouzabakani renversent Fulbert Youlou
    •1963 : Togo, Emmanuel Bodjollé renverse Sylvanus Olympio
    •1965 : Algérie, Houari Boumédiène renverse Ahmed Ben Bella
    •1965 : Zaïre, Mobutu Sese Seko renverse Joseph Kasa-Vubu
    •1966 : Burkina Faso, Sangoulé Lamizana renverse Maurice Yaméogo
    •1966 : Burundi, Michel Micombero renverse Ntare V
    •1966 : Centrafrique, Jean Bédel Bokassa renverse David Dacko
    •1966 : Nigeria, Johnson Aguiyi-Ironsi renverse Nnamdi Azikiwe
    •1966 : Ouganda, Milton Obote renverse Edward Mutesa
    •1968 : Mali, Moussa Traoré renverse Modibo Keïta
    •1969 : Libye, Mouammar Kadhafi renverse Idris Ier
    •1969 : Soudan, Gaafar Nimeiry renverse Ismail al-Azhari
    •1971 : Ouganda, Idi Amin Dada renverse Milton Obote
    •1973 : Rwanda, Juvénal Habyarimana renverse Grégoire Kayibanda
    •1974 : Éthiopie, Aman Andom renverse Hailé Sélassié Ier
    •1974 : Éthiopie, Mengistu Haile Mariam renverse Aman Andom
    •1974 : Niger, Seyni Kountché renverse Hamani Diori
    •1975 : République fédérale islamique des Comores, Saïd Mohamed Jaffar renverse Ahmed Abdallah
    •1975 : Nigeria, Yakubu Gowon renverse Johnson Aguiyi-Ironsi
    •1975 : Tchad, Noël Milarew Odingar renverse François Tombalbaye
    •1976 : Burundi, Jean-Baptiste Bagaza renverse Michel Micombero
    •1976 : République fédérale islamique des Comores, Ali Soilih renverse Saïd Mohamed Jaffar
    •1977 : Congo, Joachim Yhombi-Opango renverse Marien Ngouabi
    •1977 : Éthiopie, Mengistu Haile Mariam renverse Tafari Benti
    •1978 : République fédérale islamique des Comores, Said Atthoumani renverse Ali Soilih
    •1978 : Mauritanie, Mustafa Ould Salek renverse Moktar Ould Daddah
    •1979 : Centrafrique, David Dacko renverse Bokassa Ier
    •1979 : Guinée équatoriale, Teodoro Obiang Nguema Mbasogo renverse Francisco Macías Nguema
    •1979 : Tchad, Goukouni Oueddei renverse Félix Malloum
    •1979 : Ouganda, Yusufu Lule renverse Idi Amin Dada
    •1980 : Burkina Faso, Saye Zerbo renverse Sangoulé Lamizana
    •1980 : Guinée-Bissau, João Bernardo Vieira renverse Luis de Almeida Cabral
    •1980 : Au Libéria, Samuel Doe renverse William Richard Tolbert
    •1981 : Centrafrique, André Kolingba renverse David Dacko
    •1982 : Burkina Faso, Jean-Baptiste Ouédraogo renverse Saye Zerbo
    •1982 : Tchad, Hissène Habré renverse Goukouni Oueddei
    •1983 : Burkina Faso, Thomas Sankara renverse Jean-Baptiste Ouédraogo
    •1983 : Nigeria, Muhammadu Buhari renverse Shehu Shagari
    •1984 : Guinée, Lansana Conté renverse Louis Lansana Beavogui
    •1984 : Mauritanie, Maaouiya Ould Taya renverse Mohamed Khouna Ould Haidalla
    •1985 : Ouganda, Basilio Olara Okello renverse Milton Obote
    •1985 : Soudan, Swar al-Dahab renverse Gaafar Nimeiry
    •1986 : Soudan, Ahmed al-Mirghani renverse Swar al-Dahab
    •1987 : Burkina Faso, Blaise Compaoré renverse Thomas Sankara
    •1987 : Burundi, Pierre Buyoya renverse Jean-Baptiste Bagaza
    •1987 : Tunisie, Zine el-Abidine Ben Ali renverse Habib Bourguiba
    •1989 : Soudan, Omar el-Béchir renverse Ahmad al-Mirghani.
    •1990 : Libéria, Prince Johnson renverse Samuel Doe
    •1991 : Mali, Amadou Toumani Touré renverse Moussa Traoré
    •1992 : Algérie, le Haut conseil de securité renverse Chadli Bendjedid
    •1995 : République fédérale islamique des Comores, Ayouba Combo renverse Said Mohamed Djohar
    •1996 : Burundi, Pierre Buyoya renverse Sylvestre Ntibantunganya
    •1996 : Niger, Ibrahim Baré Maïnassara renverse Mahamane Ousmane
    •1997 : Zaïre/République démocratique du Congo, Laurent Désiré Kabila renverse Mobutu Sese Seko
    •1999 : Union des Comores, Azali Assoumani renverse Tadjidine Ben Said Massounde
    •1999 : Côte d'Ivoire, Robert Guéï renverse Henri Konan Bédié
    •1999 : Guinée-Bissau, Ansumane Mané renverse João Bernardo Vieira
    •1999 : Niger, Daouda Malam Wanké renverse Ibrahim Baré Maïnassara
    •2003 : Centrafrique, François Bozizé renverse Ange-Félix Patassé
    •2003 : Guinée-Bissau, Verissimo Correia Seabra renverse Kumba Yala
    •2005 : Mauritanie, Ely Ould Mohamed Vall renverse Maaouiya Ould Taya
    •2008 : Mauritanie, Mohamed Ould Abdel Aziz renverse Sidi Mohamed Ould Cheikh Abdallahi
    •2008 : Guinée, Moussa Dadis Camara s'accapare du pouvoir à la mort de Lansana Conté
    •2009 : Madagascar, Andry Rajoelina dénonce et renverse à une vitesse impressionnante le régime de Marc Ravalomanana
    -2010 : Niger, Djibrilla Hamidou renverse Tandja Mamadou


    AUTRES CONNAISSANCES

    Analphabétisme, déscolarisation, chômage et appauvrissement.

    LOISIRS

    Troubles, faire beaucoup d’enfants et famine

    NIGUTE HATEGURWA AMATORA ATEGURWA MURI CONGO MUKWA 11/2011

    DRC : Perezida Kabila yatoranyijwe n’ishyaka rye nk’umukandida ku mwanya w’umukuru w’igihugu

    Ishyaka riri ku butegetsi muri Repubulika iharanira Demokarasi ya Congo, Parti du peuple pour la reconstruction et la démocratie (PPRD) ryatanze Joseph Kabila nk’ umukandida uzarihagararira mu matora ataha y’umukuru w’umukuru w’igihugu.
    Evariste Boshab, umunyamabanga mukuru w’ishyaka PPRD atangaza ko ishyaka ryahisemo gutanga kandidatire ya Kabila kuko babonaga abikwiye kandi abishoboye.nubwo arikwirengagiza ko aba congoman ubu ntacyizere bamufitiye kuko ntaco yabagejejeho muriyi manda ishize yimyaka itanu aho ibyo yavuze azakora imbarwa aribyo yakoze naho ikindi yakoze nukwiharira ubukungu bwigihugu akabwita ubukungu bwe bwite nkuko Radio Okapi ikorera muri Congo ivuga ngo ibyo yabwiye abanyeCongo ibyo yakoze nibike cyane, noneho muri KIVU zombi ho nagahoma munwa ariho yakuye amajwi menshi iyo niturufu abandi banyecongo babanya politique, barigukoresha kuko ntaco yagejeje kuri congo muri rusange,aho kurugero, AZARIAS MANYWA RUBERWA Ahamagarira abayandi mashyaka kwishira hamwe bakiyamamaza hamwe kugira ngo bakureho perezida Kabira.nkuko tubikesha Radio BBC Ruberwa yahamagariye amashyaka nka UDPS,MLC, niyo abereyo umuyobozi ariyo RCD bose aho bokwishira hamwe bashobora gutsinda Kabira, nubwo ayo matora ari gukorwa bigaragara ko harimo ubundi buriganya.
    Kuva kuwa kane w’icyumweru gishize, komisiyo y’amatora muri iki gihugu yatangiye kwakira no gusuzuma kandidatire zatanzwe ku mwanya w’umukuru w’igihugu n’imyanya y’abadepite. Bamwe mu batavuga rumwe na guverinoma ya Kinshasa batangiye kuvuga imyiteguro y’amatora iri kurangwa n’uburinganya bukabije.
    Biteganijwe ko amatora y’abagize inteko inshinga amategeko n’ay’umukuru w’igihugu azabera umunsi umwe, ni ukuvuga tariki 20 yukwa kumi nakumwe uyu mwaka.
    Joseph Kabila Kabange afite imyaka 40 y’amavuko ; yagiye ku butegetsi asimbuye se Laurent-Désiré Kabila wishwe tariki 16 Mutarama 2001. Niwe muperezida  wa mbere witwa ko watowe mu mucyo na demokarasi muri icyo gihugu, hari tariki 27 Ugushyingo 2006 .

    tubitege amaso.......
    commente

    Thursday 18 August 2011

    IMPINDURA MATWARA YARANZE CONGO (isimburana ryubuyobozi,namateka)

     Nkuko tubikesha urubuga rwa internet rwitwa IMURENGE.COM yavuze zimwe mumpinduka zabayeho kuva congo yakitwa EMPIRE CONGO nubwo batavuze zose uko zakabaye ariko izo nizo zingenzi dushobora kuvugamo, nkuko tubizi empire Congo yari imwe muri za empire nini muri Afurika( afrique)  nkuko nubundi Congo iri mubihugu byambere muri afurika, kuko iza kumwanya wa 2 ntuma ya Algeria, nkuko igihugu cyari icyambere cyari Sudan ariko igifatanye na leta ya Sudan yamajyepfo ( South Sudan), ubu ikaba yarabaye reta yemewe n'umuryango mpuzamahanga, UN bakaba barakuwe kumwanya wa mbere nigihu cyari icyakabiri.nkuko rero twavuze Empire Congo ko yari nini nanubu iracari nini, mumateka yayo rero hari hamwe hatibukwa imyaka kuko byabaye kera nkitangira rya Empire Congo tariki ntiyabashijwe kumenyekana.
    Ishirwaho ry’ubutegetsi bgiswe “Empire Kongo”. Ubu butegetsi bgari bufite icicaro gikuru mu majaruguru ya Angola. Bgari bugizwe kandi n’uturere duherereye mu burengerazuba bga Congo; utu turere tukaba twari dukikije inzuzi Kisale na Upemba ziri muri Katanga ariyo Shaba ubu.
    1482: Umugabo wo muri Portugal witwaga Diego Cao (navigator/navigateur) yabaye umunyaburayi wa mbere wageze muri Congo. Kubera iyi mpamvu, igihugu ca Portugal cahise kigirana ubushuti bukomeye n’umwami wa Congo.
    Ikinyejana ca 16 na 17: Abongereza, Abadage, Abanyeportigale, hamwe n’Abafaransa batangiye ubucuruzi bg’abacakara bifashishije Congo (bishaka kuvuga ko Congo yabigizemo uruhare).
    1870s (umwaka ntuzwi): Umwami w’Umubirigi Leopold II yafashe icemezo mw’ibanga co kubata (gukoroniza) Congo.
    1874-77: Umushakashatsi w’inzira w’Umwongereza Henry Stanley yakoze urugenzi ava mu ruzi rwa Congo (fleuve Congo) kugera muri oseya Atilantike (Ocean Atlantique).
    1879-87: Umwami Leopold II ategeka Stanley gushiraho ubutegetsi bg’umwami wa Congo.
    1884-85: Abategetsi b’i Burayi bashigikira igikorwa c’umwami Leopold co kubata Congo.
    1885: Leopold atangaza ishirwaho rya Congo, aho iwe ubge yari umuyobozi.
    1891-92: Ababirigi batangira gutwara (kuyobora) Katanga.
    1892-94: Uburasirazuba bga Congo bgakwa Abarabu ndetse n’abantu bari biganjemo abavuga igiswahiri.
    1908: Leta y’‘Ububirigi yiha Congo (bayigira iyabo) ku gahato nubgo Abakongomani benshi bahaguye babirwanya. Bivugwa yuko ico gihe hishwe miliyoni z’Abakongomani.
    1955: Umwarimu w’Umubirigi Antoin van Bilsen ashira ahagaragara ico yise gahunda y’imyaka 30 (30-Year Plan) yo guha Congo uburyo bgo kuzamuka mu miyoborere yayo ubgayo yonyine (self-government).
    1959: Ububirigi butangira gutakaza ububasha bitewe n’ibihe bikomeye Congo yari irimo, birimo kwigaragambya mu muji wa Leopoldville (Kinshasa y’ubu).
    Mu kwezi kwa 6, 1960: Congo ibona ubgigenge, ari nabgo Patrice Lumumba yabaye minisitiri w’intebe na Joseph Kasavubu nka perezida.
    Mu kwezi kwa 7, 1960: Moise Tshombe asaba ko Katanga yakwikukira. Ingabo z’Ababirigi zoherezwayo kurinda Ababirigi babagayo ndetse n’abandi bantu bimbaga amabuye y’agaciro. Ingabo za Loni nazo zoherezwayo kurinda umutekano ariko zihabwa amategeko yo kutivanga mu bibazo.
    Mu kwezi kwa 9, 1960: Perezida Joseph Kasavubu yangaza Patrice Lumumba, ntiyashaka ko aguma ku mwanya we mu butegetsi.
    Mu kwezi kwa 12, 1960: Patrice Lumumba arafungwa.
    Mu kwezi kwa 2, 1961: Patrice Lumumba aricwa mu bufatanye bg’Abanyamerika n’Ababirigi, nkuko byemezwa na benshi.
    Mu kwezi kwa 8, 1961: Abasirikare ba Loni batangira kwambura abasirikare b’Abanyakatanga imbunda.
    1963: Moise Tshombe yemeze ko abaturage bo muri Katanga bagomba gusubizwa uburenganzira bgabo nk’Abakongomani bagenzi babo.
    1964: Perezida Joseph Kasavubu aha Tshombe umwanya wa Patrice Lumumba (kuba minisitiri wa mbere).
    1965: Joseph Mobutu yirukana Kasavubu na Tshombe nyuma y’igitero gikomeye yakoze (coup d’état).
    1971: Perezida Mobutu ahindura izina ry’igihugu Zaire ndetse n’izina rye bgite Mobutu Sese Seko. Ikindi kandi Katanga yayise Shaba, uruzi Congo (fleuve Congo) arwita uruzi Zaire (fleuve Zaire).
    1973-74: Mobutu aha ubgenegihugu abantu batari babusanganywe ndetse yirukana abacuruzi b’Abanyaburayi muri Congo.
    1977: Mobutu agarura abacuruzi yari yarirukanye. Mobutu kandi yifashisha ingabo z’Abafaranga, Ababirigi, n’iza Maroc gusubiza inyuma ibitero muri Katanga byari bifite ibirindiro muri Angola.
    1989: Zaire inanirwa kuzuza amategeko agenga inguzanyo yari yahawe n’u Bubirigi. Ibi byatumye imirimo y’iterambere mu gihugu ihagarara ndetse n’ubutunzi bumera nabi cane.
    1990: Mobutu yemera kurangiza ikibazo kijanye n’imihari myinshi muri politike y’igihugu; ibi byatumye ashiraho ubutegetsi bg’agateganyo (transition) ariko ntibyamubujije gusigarana ububasha mu butegetsi.
    1991: Bikurikiranye n’imyigaragambyo y’abasirikare kubera kudahembga i Kinshasa ku murwa mukuru, Mobutu yemeye gusangira ubutegetsi n’abamurwanyaga ariko agumana ububasha mu bijanye n’umutekano ndetse na zimwe mu ntebe zikomeye mu butegetsi.
    1993: Habayeho ivuka ry’ubutegetsi bg’abashigikiye ndetse n’abadashigikiye Mobutu.
    1994: Mobutu yemera ubutegetsi bga Kengo Wa Dondo nka minisitiri w’intebe.
    1996-97: Mu gihe Mobutu yari hanze kwivuza, igihugu giterwa n’abari bayobowe na Laurent Desire Kabila.

    Wednesday 17 August 2011

    URWENYA

    Umugore yinjiye muri kabari maze arabukwa umugabo wari wambaye zahabu ku maboko, ku ntoki no mu josi maze aramubwira ati "Mbega ngo abantu barasa ntacyo bapfana ! Uzi ko usa neza neza n’umugabo wanjye wa gatatu " ! Umugabo arumirwa dore ko amaso yari ayo maze abaza umugore ati : "Kuki nsa n’uwo mugabo wawe ? aho nsa nawe ni hehe ? Wagize abagabo bangahe ?" umugore ati : "Nagize abagabo babiri nawe wa gatatu nahigaga."
    -Umuntu yagiye mu ijuru ahabona inzu abakoze ibyaha bike babanza hejuru. Abonye Padiri ati ko uri hano ? Padiri ati : “Vuga buhoro Musenyeri atakumva, ari muri cave.”
    -Umugabo yari muri Penetensiya, ati “Naribye, naratukanye, narasambanye”, Padiri amuca mu ijambo aramwegera ati “Ariko mwe Abagore mubakura he ?”
    -Umusazi yaribye batangira kumukubita ahita ababwira ati musigeho mbabwire, “Mureke kunkubita mu kavuyo, ab’imigeri babanze, hakurikireho ab’ingumi”.
    -Abasaza biga gusoma no kwandika, mwalimu yandika “IMBARAGASA” ryuzura ikibaho kuko bari barwaye amaso. Umwe ati “yanditse ikimasa cyanjye nticyahakwira.”
    -Bimenyerewe ko uwitabye telefoni wese agira ati “allo” (a l’eau), umunsi umwe umuntu ahamagaye mugenzi we ati “allo” undi ati “aluwile” (a l’huile).
    - Umugabo yagiye kwa muganga yahiye amatwi yombi, noneho muganga ati ariko ese ubundi ubu byakugendekeye bite ? Undi wahora n’iki wa muganga ko telefone yasonnye ndimo ntera ipasi, noneho nakwitaba mfata ipasi aho gufata telefone ! Muganga ati nonese amatwi yombi yahiye ate ? Umugabo ati umva da ! Nonese sinagombye gutelefona hano nsaba rendez-vous !

    Uburyo bashakaga
    Mbere umuhungu n’umukobwa barashimanaga hanyuma umwe akabibwira abiwabo bagashima, ntamuhungu wazanaga umukobwa se na nyina batashimye,hanyuma  bakabanza umugeni bemera ukajya gukwa. Umuhungu akajya gutahira. Yajyaga kwasebuke yambaye uruhu bakamutegesha urundi, amazekuhagera akazikiwe kwarukuragira, Akisiga amavuta (Icwende) ikihanaguza (Ize) nikibabi cyimigumbagumba, yamwaga amata yuzuye inkongoro, akihwagiza umurobaniyo yarisabune murico gihe. Akabaho igihe kirekire cane, bakamwa inzoga bakaririmba Inkaa, Hayahaya, bagakoma amashi bakabyina bateze amaboko. bakabzina akabona gutaha, hanyuma bakazabona kumucurira Umugeniwe.

    Ibyoguterura byajyenyuma, Barafomoraga, bakamwa inzoga bakavuza inanga, abagore bacunda bakabyina bakavuga Inkaa(Ibyivugo) Ibihimbano bakabyabagabiranye(Ibironda) bakarongoranya bakagabinka, barangiza bagataha Umugeni agasigara.

    Amafaranga bayabikaga mumweko,mukibindi nahandi…
    Ibijyanye n’Amata Amavuta uburyo bayakoraga: Barakamaga, amata agashirwa munkongoro, bakabuganiza yamara kuvura bagafata Umutozo bakavuruga, bamara bagashira Mugisabo, bagapfundikiza……. Bagacunda amaze kureta barangiza bagakorakoza bagasuka mugashuku, bakavuza indosho amavuta, hagasigara Amacunda, bakayamwa ariko yamwaga abagore n’abana ntamugabo wayamwaga, Amata yararimo amoko menshi: Inshushu,Umwirire, Umubanji,Umushamisha, agakondera cg Ikivuguto hakaba n’amacunda. Akongera akabamo: Umuhondo,      namata            asanzwe,          umusunga,       Isuri…….

    Amavuta bakayakanda, barangiza bakayateka, bakosa yampumuro yayo ikavamo bakayashira mwicwende,            (Agakunda       bagegenye       kadafite            inkondo)